O Odsjeku

Kursevi na Odsjeku
Vijesti sa Odsjeka
Studijske grupe
Zaposleni na Odsjeku
Adresa
English version

Novosti

Održani seminari
Posjete u organizaciji Odsjeka
Istraživačka interesovanja Odsjeka
Novosti iz svijeta fizike

Istorija fizike

Mehanika
Termodinamika
Elektromagnetizam
Optika
Atomska fizika

Kongres2008
Prvi kongres fizičara Bosne i Hercegovine

ICPS2008

 

ICPS2009


2005 - Godina fizike

 

 
Vi ste posjetilac od 23.03.2000. godine

Dobrodošli na www.fizika.rs.ba

 

Studentski linkovi

E-mail
Bolonjski proces
Savjeti za ispite
Brucoška stranica :)
Kako korisno provesti ljeto?
Linkovi iz svijeta fizike
Zadaci sa Olimpijade za fizičare
Zadaci sa Republičkog takmičenja iz fizike 2008. godine
Mala škola računara
Maple
Origin

Zanimljivosti iz fizike

Nobelovci
Izreke poznatih fizičara
Čuveni srpski fizičari
 
Index
Webmaster

 
TERMODINAMIKA

Termodinamika je dio teorijske fizike koji izučava osobine makroskopskih sistema (tijela i polja) da analizirajući mogućnosti transformacija energije u njima, ne vodeći računa o njihovoj mikrograđi. Pored opštih karakteristika fizičkih sistema u termodinamičkoj ravnoteži, termodinamika proučava i opšte zakonitosti procesa izmjene stanja.

Zasniva se na dva eksperimentalno ustanovljena zakona ili principa (1. i 2. zakon termodinamike) i Nernstovoj teoremi (3. zakon termodinamike), koji ima znatno ograničenu oblast primjene.

Termodinamika se dijeli na opštu (fizičku), hemijsku (primjena zakona termodinamike na hemijske i fizičko-hemijske procese, kao što su proučavanje toplotnih efekata hemijskih reakcija, faznih ravnoteža i sl.), zatim na tehničku termodinamiku, koja proučava primjenu termodinamičkih zakona u termotehnici (teorija toplotnih motora i uređaja za hlađenje) i termodinamiku nepovratnih procesa u kojoj se proučavaju nepovratni procesi sa stanovišta termodinamike.

 

Termodinamika

Sviđaju mi se relativnost i kvantna teorija.
Doduše, ništa o njima jasno ne uspevam da naučim,
ali vidim da se u njima prostor pomera, uvija
kao labud na vodi kad ga neki nemir muči.
Uzalud mu prilaziš sa metrom i satom,
za merenje prostora nikad nije pravi dan.
Jer neku volju, vidite, ima i atom,
pa svaki čas menja svoje htenje i plan.

D. H. Lorens

Google
Pretražite WWW Pretražite fizika.rs.ba