O Odsjeku

Kursevi na Odsjeku
Vijesti sa Odsjeka
Studijske grupe
Zaposleni na Odsjeku
Adresa
English version

Novosti

Održani seminari
Posjete u organizaciji Odsjeka
Istraživačka interesovanja Odsjeka
Novosti iz svijeta fizike

Istorija fizike

Mehanika
Termodinamika
Elektromagnetizam
Optika
Atomska fizika

Kongres2008
Prvi kongres fizičara Bosne i Hercegovine

ICPS2008

 

ICPS2009


2005 - Godina fizike

 

 
Vi ste posjetilac od 23.03.2000. godine

Dobrodošli na www.fizika.rs.ba

 

Studentski linkovi

E-mail
Bolonjski proces
Savjeti za ispite
Brucoška stranica :)
Kako korisno provesti ljeto?
Linkovi iz svijeta fizike
Zadaci sa Olimpijade za fizičare
Zadaci sa Republičkog takmičenja iz fizike 2008. godine
Mala škola računara
Maple
Origin

Zanimljivosti iz fizike

Nobelovci
Izreke poznatih fizičara
Čuveni srpski fizičari
 
Index
Webmaster

 
Atomska fizika
- Elementarne čestice-

Prva tabela elementarnih čestica, koja je napravljena 1933. godine, sadržavala je pet eksperimentalno otkrivenih čestica: foton, elektron, proton, neutron i pozitron. O istoriji otkrića fotona, elektrona, protona i neutrona bilo je riječi ranije. Na postojanje pozitrona ukazivali su radovi Skobelcina (1926.), Diraka (1930.), Žolio-Kirija (1932.). Anderson (Carl David Anderson, 1905.) je 1932. godine eksperimentalno dokazao postojanje pozitrona.

Veoma je interesantna istorija otkrića neutrina. Prilikom proučavanja beta- raspada, primijećeno je da potpuno identična jezgra emituju elektrone različite energije. Pri tome nastaju potpuno ista jezgra, bez obzira na energiju emitovanih elektrona. To znači da eergija polaznog jezgra nije jednaka sumi energije novonastalog jezgra i energije elektrona. Izgleda kao da se zakon o održanju energije ne može primijeniti na beta- raspad. Duboko uvjeren da i u ovom slučaju mora da važi zakon o održanju energije, Pauli je pretpostavio da se prilikom beta- raspada rađa nova čestica, koja donosi sa sobom upravo onaj dio energije koji je jednak razlici energije polaznog jezgra i energija elektrona i novonastalog jezgra. Ovu česticu Fermi je nazvao neutrinom. Neposredni eksperimentalni dokaz postojanja neutrina dobijen je 1956. godine. Godine 1963. je dokazano da postoje dvije vrste neutrina (i njihovih antičestica) - elektronski i mezonski.

Da bi objasnio prirodu nuklearnih sila, Jukava (Hideki Yukava, 1907.) teorijski predviđa 1935. godine postojanje čestice čija je masa oko 200 puta veća od mase elektrona. Izučavajući kosmičko zračenje, Anderson i Nedermejer su u fotografskim emulzijama otkrili česticu koja je po masi odgovarala hipotetičkoj Jukavinoj čestici. Nazvali su je mezonom. U stvari, ta čestica je bila mikro-mezon. Jukavinu česticu, pi-mezon, otkrio je 1947. godine Pauel. Iste godine otkriven je K-mezon. Tek kada su šezdesetih godina 20. vijeka izgrađeni moćni akceleratori, broj novootkrivenih elementarnih čestica počeo je naglo da se uvećava. Danas je poznato više od 250 elementarnih čestica.

  gore gore

Atomska fizika - elementarne cestice

Sviđaju mi se relativnost i kvantna teorija.
Doduše, ništa o njima jasno ne uspevam da naučim,
ali vidim da se u njima prostor pomera, uvija
kao labud na vodi kad ga neki nemir muči.
Uzalud mu prilaziš sa metrom i satom,
za merenje prostora nikad nije pravi dan.
Jer neku volju, vidite, ima i atom,
pa svaki čas menja svoje htenje i plan.

D. H. Lorens

Google
Pretražite WWW Pretražite fizika.rs.ba