Atomska
fizika
- Elementarne čestice-
Prva tabela elementarnih
čestica, koja je napravljena 1933. godine, sadržavala je pet eksperimentalno
otkrivenih čestica: foton, elektron, proton, neutron i pozitron. O istoriji
otkrića fotona, elektrona, protona i neutrona bilo je riječi ranije. Na
postojanje pozitrona ukazivali su radovi Skobelcina (1926.), Diraka
(1930.), Žolio-Kirija (1932.). Anderson (Carl David
Anderson, 1905.) je 1932. godine eksperimentalno dokazao postojanje
pozitrona.
Veoma je interesantna
istorija otkrića neutrina. Prilikom proučavanja beta- raspada, primijećeno
je da potpuno identična jezgra emituju elektrone različite energije. Pri
tome nastaju potpuno ista jezgra, bez obzira na energiju emitovanih elektrona.
To znači da eergija polaznog jezgra nije jednaka sumi energije novonastalog
jezgra i energije elektrona. Izgleda kao da se zakon o održanju energije
ne može primijeniti na beta- raspad. Duboko uvjeren da i u ovom slučaju
mora da važi zakon o održanju energije, Pauli je pretpostavio da se prilikom
beta- raspada rađa nova čestica, koja donosi sa sobom upravo onaj dio
energije koji je jednak razlici energije polaznog jezgra i energija elektrona
i novonastalog jezgra. Ovu česticu Fermi je nazvao neutrinom. Neposredni
eksperimentalni dokaz postojanja neutrina dobijen je 1956. godine. Godine
1963. je dokazano da postoje dvije vrste neutrina (i njihovih antičestica)
- elektronski i mezonski.
Da bi objasnio prirodu
nuklearnih sila, Jukava (Hideki Yukava, 1907.) teorijski
predviđa 1935. godine postojanje čestice čija je masa oko 200 puta veća
od mase elektrona. Izučavajući kosmičko zračenje, Anderson i Nedermejer
su u fotografskim emulzijama otkrili česticu koja je po masi odgovarala
hipotetičkoj Jukavinoj čestici. Nazvali su je mezonom. U stvari, ta čestica
je bila mikro-mezon. Jukavinu česticu, pi-mezon, otkrio je 1947. godine
Pauel. Iste godine otkriven je K-mezon. Tek kada su šezdesetih godina
20. vijeka izgrađeni moćni akceleratori, broj novootkrivenih elementarnih
čestica počeo je naglo da se uvećava. Danas je poznato više od 250 elementarnih
čestica.
 
Atomska fizika - elementarne cestice

Sviđaju
mi se relativnost i kvantna teorija.
Doduše, ništa o njima jasno ne uspevam da naučim,
ali vidim da se u njima prostor pomera, uvija
kao labud na vodi kad ga neki nemir muči.
Uzalud mu prilaziš sa metrom i satom,
za merenje prostora nikad nije pravi dan.
Jer neku volju, vidite, ima i atom,
pa svaki čas menja svoje htenje i plan.
D. H.
Lorens

|